Prijerijeratna BiH
imala je 109 općina, a samo su pet ili šest njih bile gotovo potpuno etnički
čiste. Nakon ovog popisa, bit će jasno da je došlo do pomjeranja stanovništva,
odnosno do grupisanja Bošnjaka, Hrvata i Srba“, kaže Zolić.Dok se u većini
drugih država popis koristi za istraživanje i planiranje razvoja, popis u BiH
je primarno političko pitanje. Neke političke stranke smatrale su da bi
primjena rezultata novog popisa...
Koliko stanovnika ima BiH? Prema podacima državne Agencije za
statistiku Bosna i Hercegovina ima 3.839.737 stanovnika. EUROSTAT navodi da u
BiH živi 3.843.000 stanovnika. Kada se saberu podaci entitetskih zavoda za
statistiku, dolazi se do broja od 3.771.038, dok američke obavještajne službe
(CIA) procjenjuju da u BiH živi 4.600.000 stanovnika. Tačan odgovor na pitanje
koliko ta zemlja ima stanovnika bit će poznat nakon predstojećeg popisa
stanovništva.Nositelj provođenja popisa u BiH je Agencija za statistiku BiH.
Glavna metodologinja Agencije Nora Selimović pojašnjava da je učešće u popisu
zakonska obaveza svakog građanina te da oni koji to odbiju mogu očekivati
pokretanje sudskog postupka. Popisom će biti popisane sve osobe nastanjene u
BiH duže od jedne godine, a ispitanici su dužni odgovoriti na sva pitanja osim
na ona koja se odnose na vjersku i etničku,
odnosno nacionalnu pripadnost. „Nama trebaju podaci o tome koliko smo stari,
koliko smo obrazovani, da li radimo, gdje i kako živimo, da li imamo struju i
vodu itd.“, kaže Nora Selimović.
Demografski i socijalni podaci
U širem smislu, popis će se koristiti za izradu i provođenje
ekonomskih, socijalnih i razvojnih politika, naučnih istraživanja te za
korištenje sredstava iz međunarodnih fondova. Osnovni demografski podaci do
kojih će se doći popisom neophodni su za stvaranje cjelovite slike o
stanovništvu zemlje, kao i za planiranje njenog daljeg razvoja. Uobičajeno je
da se podaci dobijeni na posljednjem popisu stanovništva upoređuju sa podacima
prikupljenim na prethodnim popisima. U slučaju BiH ovaj kontinuitet je teško
pratiti zbog prekida od 22 godine.„Popis u BiH ima višestruki značaj, posebno
zbog ratnih događaja“, kaže za Deutsche Welle bivši direktor Zavoda za
statistiku BiH dr. Hasan Zolić. „Predstojeći popis će pokazati da u BiH živi
manje stanovnika nego u vrijeme popisa iz 1991. godine. Prema mojoj procjeni,
ta će brojka iznositi između 3.800.000 i 3.900.000 stanovnika.
Doći će do promjena i u etničkoj strukturi. Bošnjaci će i dalje
biti najbrojniji iako će ih biti manje nego 1991. godine. Broj Hrvata će biti
znatno manji u odnosu na prethodni popis, ali i broj Srba uprkos doseljavanju
iz Republike Hrvatske“, kaže Zolić.„Rezultati popisa pokazat će i da etnička
slika BiH više nije onako šarena kakva je bila do rata 1992-1995. godine.
Prijeratna BiH imala je 109 općina, a samo supet ili šest njih bile gotovo potpuno
etnički čiste. Nakon ovog popisa, bit će jasno da je došlo do pomjeranja
stanovništva, odnosno do grupisanja Bošnjaka, Hrvata i Srba“, kaže Zolić.Dok se
u većini drugih država popis koristi za istraživanje i planiranje razvoja,
popis u BiH je primarno političko pitanje. Neke političke stranke smatrale su
da bi primjena rezultata novog popisa bez suštinske provedbe povratka izbjeglih
i prognanih predstavljala „legalizaciju etničkog čišćenja“. Druge su zagovarale
provođenje popisa samo na jednom dijelu BiH.
Identitetska pitanja
U periodu usvajanja Zakona o popisu, najviše pažnje izazvala su
tzv. identitetska pitanja koja se tiču etničke, odnosno nacionalne pripadnosti,
vjeroispovijesti i jezika. Glavna metodologinja Agencije za statistiku BiH Nora
Selimović podsjeća da, pri izjašnjavanju o etnokulturnim karakteristikama,
popisivač ne smije utjecati na odgovore.„Kada je u pitanju izjašnjavanje
ispitanika o etničkoj ili vjerskoj pripadnosti te maternjem jeziku, napominjemo
da popisivač mora upisati tačno onakav odgovor kakav daje ispitivana osoba. Ako
ispitivana osoba tvrdi da je 'Marsovac' onda je dužnost popisivača da to i
upiše“, kaže Nora Selimović.
Prema istraživanju ACIPS-a (Alumni centra za interdisciplinarne postdiplomske
studije), Zakon o popisu modeliran je prema „diskriminatornom ustavnom
uređenju“. „Zato je žurba da se popis provede prije implementacije odluka Suda
u Strazburu prilično jasna jer će ovako formuliran popis potvrditi dominaciju
etničkog u BiH te legitimirati trenutni sistem podjele vlasti“, navodi se u
publikaciji ACIPS-a „Popis 2013. u BiH: Ekonomska, socijalna i politička
analiza“.Predsjednik ACIPS-a Anes Makul kaže da je popisnica dobrim dijelom
napravljena u skladu s preporukama EUROSTAT-a (Evropske agencije za
statistiku). „Prednosti su brojne. Konačno ćemo saznati koliko imamo
stanovnika, kakva je njihova starosna struktura i, ono što je za BiH veoma
važno, vidjet ćemo u kojoj je mjeri proveden povratak prognanih i izbjeglih“,
kaže Makul za Deutsche Welle.
Bosanci i ostali
Neki politički krugovi su radili na tome da se ljudi prilikom
popisa ne izjašnjavaju na način da se „nacionalno“ poistovjećuju sa nazivom
države u kojoj žive. „U razgovoru s ljudima primijetio sam da bi se mnogi
izjasnili i kao Bosanci ali, kako tvrde, ne žele biti 'ostali'. Postoje i oni
koji se iz praktičnih razloga neće izjasniti kao Bosanci jer bi tako imali
manje šanse za zaposlenje, npr. u državnim institucijama“, kaže Makul.Narednih
15 dana, 18.879 ovlaštenih popisivača bi trebalo da posjete sva domaćinstva u
BiH i obave intervjue sa građanima. Popisivanje će se vršiti svaki dan u
vremenu od 9 do 21 sati i to u prisustvu najmanje jedne odrasle osobe u
domaćinstvu.
Ako popisivač u vrijeme popisivanja ne zatekne u domaćinstvu osobe
obuhvaćene Popisom, ostavit će im pismeno obavještenje o vremenu ponovnog
dolaska popisivača ili adresu i broj telefona nadležne popisne komisije koju
osobe trebaju kontaktirati najkasnije do 15. oktobra 2013. godine kako bi se
organizovalo njihovo popisivanje. Zakon o popisu stanovništva omogućava i popis
bh. dijaspore, odnosno onih građana koji imaju važeću CIPS ličnu kartu i koji
će se u vrijeme popisa nalaziti na svojoj adresi u BiH.Popis u BiH nadgledat će
članovi Međunarodne posmatračke operacije, odnosno stručnjaci za popis i
posmatrači iz zemalja članica Evropske unije (EU). Oni će, obilaskom terena,
sami ili skupa sa popisivačima, utvrditi da li se popis odvija u skladu sa
propisima EU i Ujedinjenih naroda.
DW